Schwarz-Schilling: BiH je usred teške krize koja može imati velike posljedice

Bišvi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH

Schwarz-Schilling: BiH je usred teške krize koja može imati velike posljedice

03.07.2019 - 17:27
Politika

U petak (28.6.) je u njemačkom listu Tageszeitung (taz) objavljen članak Ericha Rathfeldera pod naslovom "Bosna pred ponorom - U BiH sve više jača utjecaj nacionalističkih struja - Međunarodne institucije to dopuštaju". Neki se sigurno pitaju je li situacija tako teška? Ili se ipak pretjeruje? Moj odgovor na žalost glasi:

-Da, situacija je zaista teška! Ako se Zapad i dalje bude zadovoljavao ulogom promatrača, zemlja će se raspasti i to će imati teške posljedice za cijeli Zapadni Balkan, ali i za Europu! - piše Christian Schwartz Schilling u svom osvrtu na DW. 

U BiH je od početka godine na vrhu države Milorad Dodik. On je predstavnik bosanskih Srba u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u BiH, i trenutno je predsjedavajući tročlanog Predsjedništva. Dodik je ekstremni srpski nacionalist, koji isključivo provodi navodne srpske interese, pri čemu prelazi preko interesa zajedničke države ne obazirući se kakvu joj štetu time nanosi.

Dodik sam otvoreno kaže da se ne osjeća kao predsjednik Bosne i Hercegovine, koja za njega u stvarnosti uopće ne postoji, već da samo zastupa interese srpskog naroda. On sprečava formiranje vlade tako što je odluku jednog od svojih prethodnika Nebojše Radmanovića proglasio nevažećom i opsoletnom. Riječ je o Godišnjem nacionalnom programu ("Annual National Programme"), koji je preduvjet za put u NATO.Dodik je svojoj nacionalističkoj stranci SNSD u Republici Srpskoj naložio da donese odgovarajuću odluku koja je u suprotnosti s ranijim odlukama srpskih predstavnika i koja se od strane RS-a koristi kao preduvjet za formiranje vlade.

Apsolutna politička stagnacija 

Budući da stranke u drugom i većem bh. entitetu - Federaciji BiH - ne žele dopustiti takvo nedemokratsko i antiparlamentarno ponašanje, ne može se osnovati vlada što za posljedicu ima apsolutnu političku stagnaciju. Od početka srpnja nemoguće je donijeti odluku o usvajanju proračuna tako da nitko ne zna kako će se od 1. srpnja isplatiti plate državnim službenicima.

24. lipnja 2019. bio je posljednji dan kada je Parlament BiH mogao birati delegate za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe (PACE). Ni do tog izbora nije došlo. Razlog nije bio propust Parlamenta BiH već razlog leži u stranci SNSD, čiji je predsjednik Dodik. Zastupnici SNSD-a namjerno se nisu pojavili na sjednici i time su onemogućili izbor delegata za Vijeće Europe.

Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja Europe koja neće biti zastupljena u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe. A sve to se događa u zemlji koja na svom putu ka EU mora ispuniti posebno mnogo zadataka i obveza. Pri tome je ovo samo mali presjek događanja u protekla četiri tjedna.

Dokument neviđen u povijesti diplomacije

Spomenuti treba i "zgodno" pismo predsjednika Dodika odlazećoj veleposlanici SR Njemačke u BiH Christiani Hohmann. Dodik joj je napisao da ne pridaje važnost njezinom oproštajnom posjetu:

"Vi ste kao veleposlanica SR Njemačke u BiH u protekle više od tri godine radili na štetu srpskog naroda i Republike Srpske a time i protiv same Bosne i Hercegovine i njenog Ustavom predviđenog uređenja. Vaši javni nastupi i diplomatske aktivnosti tokom Vašeg boravka u Sarajevu bili su politički obojeni, subjektivni i diplomatski neprimjereni, o čemu ću obavijestiti i najviše predstavnike SR Njemačke."

Pri tom je ovo jedinstveni dokument u povijesti diplomacije. Za Dodika bi bilo poželjno kada bi nešto naučio od svog bliskog kolege - predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - prije nego što pošalje sljedeće oproštajno pismo nekom od članova diplomatskog zbora u Sarajevu.

Dodik odavno tvrdi da se strašni genocid u Srebrenici, koji je nakon dugogodišnje istrage i kroz najviše sudske odluke potvrđen od strane Međunarodnog suda u Hagu, nije dogodio. Sada, na dužnosti predsjednika BiH, Dodik na isti način tvrdi da genocida u Srebrenici nije bilo, što je provokacija ne samo za stanovnike BiH, već i za međunarodnu zajednicu. U Njemačkoj i nekim drugim zemljama je negiranje zločina kazneno djelo i kažnjava se. Kada će u BiH doći do toga? Kada će se tamo povući pravne konzekvence i pobrinuti se da dođe do opoziva jednog ovakvog predsjednika?

Izvor: 
BNN.ba / DW