Suđenje Stanišiću i Simatoviću: Posljednja prilika da se dokaže učešće Srbije u agresiji

Tribunal u Den Haagu

Suđenje Stanišiću i Simatoviću: Posljednja prilika da se dokaže učešće Srbije u agresiji

18.06.2019 - 08:51
Politika

Nekadašnji šefovi Službe državne sigurnosti Srbije, Stanišić i Simatović, kojima se u Haagu po drugi put sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, sutra počinju iznositi dokaze u svoju obranu.

Jovica Stanišić, Franko Simatović

Dokazni postupak obrane nekadašnjeg šefa Službe državne sigurnosti Srbije (SDB) Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića Frenkija održat će se po drugi put. Dvojica davnih čelnika SDB-a su u Haaškom tribunalu na prvostupanjskom suđenju, završenom 2013., oslobođeni krivice, a žalbeno vijeće je 2015. naredilo ponovno suđenje, koje je počelo točno prije dvije godine pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, nasljednikom Haaškog tribunala. Tužitelji su završili svoj dokazni postupak, a sutra počinje drugi čin ovog ponovljenog sudjenja – dokazni postupak obrane dvojice optuženih.

Stanišić i Simatović su uhićeni 2003. po optužnici Haaškog tribunala koja ih je teretila za ubojstva, zlostavljanja, progone i druge zločine, počinjene u Bosni, Slavoniji i Kninskoj krajini od 1991. do 1995. godine.

Optuženi su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je cilj bio "trajno uklanjanja nesrpskog stanovništva s velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine i uspostavljanje srpske dominacije na tim teritorijima". Taj cilj su prisilnim premještanjem nesrpskog stanovništva, progonima, zlostavljanjima i ubojstvima ostvarivale tajne jedinice SDB-a i paravojne formacije, kao što su "Crvene beretke", "Škorpioni", "Arkanovi tigrovi" i "Martićeva milicija". Te jedinice su osnivali, obučavali i financirali optuženi.

Mada je utvrdilo da su na područjima Kninske krajine i Slavonije u Hrvatskoj, kao i u općinama Bijeljina, Zvornik, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most i Trnovo u BiH počinjeni zločini nad Hrvatima i Muslimanima, Raspravno vijeće pod predsjedanjem francuskog suca Alphonsa Orieja je u svibnju 2013. godine Stanišića i Simatovića oslobodilo svake krivice za etničko čišćenje nesrpskih civila sa spomenutih teritorija.

U obrazloženju presude rečeno je da njihova pomoć i podrška srpskim snagama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, uključujući jedinice koje su osnivali i plaćali, nije bila "konkretno usmjerena na činjenje zločina". Po presudi, njihove "specijalne jedinice" jesu počinile ubojstva, zlostavljanja, progone i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, ali njih dvojica nisu za to kazneno odgovorna jer nisu ni planirali ni naređivali ubojstva i progone. Osnivanje i logistička podrška tim jedinicama ne znači i odgovornost za zločine koje su one počinile, ocijenio je sudac Orie.

Tužitelji, koji su u završnim riječima prvostupanjskog postupka zahtijevali doživotnu kaznu zatvora za obojicu optuženih, žalili su se na oslobađajuću presudu, navodeći da načelo "konkretne usmjerenosti na počinjenje zločina" ne proizlazi iz pravilâ i prakse Tribunala, niti postoji u međunarodnom pravu, te je, prema tome, proizvoljno.

Načelo "konkretne (ne)usmjerenosti" prvi je primijenio sudac Theodor Meron, koji je predsjedao žalbenim vijećem protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića. Američki sudac je i optuženog oslobodio odgovornosti za podržavanje zločina Vojske Republike Srpske u Sarajevu i Srebrenici i Martićevo raketiranje Zagreba, koje je, prema optužnici, logistički pomagao. Žalbena presuda je u veljači 2013. ukinula prvostupanjsku, po kojoj je general Perišić bio osuđen na 27 godina zatvora.

Tri mjeseca kasnije taj isti koncept primijenio je francuski sudac Orie i oslobodio dvojicu čelnika Službe državne sigurnosti Srbije. U svojoj žalbi na tu presudu, uz osporavanje koncepta konkretne (ne)usmjerenosti, tužitelji su naveli da je u prvostupanjskom postupku izveden veliki broj dokaza po kojima su dvojica optuženih znali s kime imaju posla u jedinicama koje su osnivali, s obzirom da je u njima bilo okorjelih zločinaca, pa su ih ipak slali i plaćali da djeluju na spomenutim područjima Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Žalbeno vijeće je uvažilo argumente tužitelja i u prosincu 2015. godine poništilo oslobađajuću presudu Stanišiću i Simatoviću i naredilo novo suđenje.

Novo suđenje po istoj optužnici, po kojoj se dvojicu čelnika SDB-a u pet točaka tereti da su sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem nasilnog i trajnog protjerivanja Hrvata i Bošnjaka činjenjem ubojstava i zločina" počelo je 13. lipnja 2017.

Tužitelji su u svom postupku iznosili ponovo dokaze da je u svemu što su dvojica optuženih činili na područjima dviju zemalja – Hrvatske i BiH - postojala namjera da se ostvari "zajednički zločinački pothvat", to jest izvrši etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Po njihovoj tvrdnji, Stanišić i Simatović su u tome imali presudnu ulogu upravo zato što su osnivali i naoružavali paravojne "specijalne" jedinice koje će te ciljeve provesti, nasilno i zločinački.

Zastupnici tužbe su nastojali dokazati da su optuženi sve radili s punom sviješću o tome da jedinice, koje su osnovali i pomagali, i šefovi tih jedinica, koje su oni postavili, čine teške zločine i progone i zato su i sami za to odgovorni. Po tvrdnji tužitelja, zločini, navedeni u optužnici i dokazani i na prvom suđenju, bili su mogući i dogodili su se nakon osnivanja jedinica čiji pripadnici su bili spremni da ih počine, uz financijsko ulaganje i logističko opremanje i svestrano pomaganje optuženih.

U drugom činu ponovljenog suđenja, koje sutra počinje, odvjetnici optuženih imat će priliku osporavati dokaze tužbe.

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je haaški proces u kojem se utvrđuje jesu li za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni vlast i dužnosnici Srbije. U Haaškom tribunalu za to nije osuđen ni jedan srbijanski dužnosnik.

I na prvom i na drugom suđenju tužitelji su isticali da zločini i razaranja, koje su iza sebe ostavile formacije, čiji osnivači su dvojica optuženih, ne bi bili mogući bez podrške pojedinaca, institucija vlasti i vojnih vrhova tadašnje Srbije. S tim u vezi naglašavali su da je na čelu zločinačkog pothvata, za koji su optuženi i čelnici SDB-a, bio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević. "Milošević je bio pokretačka snaga zločinačkog plana, a primjenu je povjerio Stanišiću i Simatoviću", rekao je u uvodnoj riječi na početku drugog suđenja tužitelj Douglas Stringer.

Samo osuđujuća presuda Simatoviću i Stanišiću dokazala bi vezu Srbije s različitim formacijama koje su sudjelovale u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, što bi moglo doprinijeti procesuiranju mnogih počinitelja pred domaćim pravosuđima i smanjenju tereta nekažnjivosti.

Izvor: 
BNN.ba / DW