Tajni dokumenti: Američki predsjednik bio razočaran povlačenjem Armije RBiH iz Srebrenice

Šta govore tajni dokumenti US administracije

Tajni dokumenti: Američki predsjednik bio razočaran povlačenjem Armije RBiH iz Srebrenice

26.07.2020 - 20:05
Politika

Dokumenti s kojih je skinuta oznaka 'tajno', a koji datiraju iz perioda ranih 1990-ih otkrivaju odlučnost tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona i njegovog tima za vanjske poslove da se nađe rješenje za konflikt u Bosni i Hercegovini, čak ako bi to značilo i nagrađivanje lidera bosanskih Srba za politiku etničkog čišćenja dajući im ono što su željeli – secesiju", piše britanski The Guardian.

Prema pisanju ovog medija, Clinton je u telefonskim razgovorima s drugim liderima ponavljao razočarenje Armijom Republike Bosne i Hercegovine "zbog neuspjele odbrane Srebrenice".

"A tokom iste sedmice kada je Srebrenica pala, Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Anthony Lake, uredio je zadnje detalje svojeglave 'završne strategije' za izvlačenje SAD iz bh. katastrofe”, navodi se u članku.

Strategija koju je Lakeov tim navodno pokrenuo sedmicama prije napada na Srebrenicu trebala je prisiliti na mirovni dogovor koji bi bio baziran na približno izjednačenoj podjeli teritorija. Ako to ne bi uspjelo, plan je bio da se UN-ove mirovne snage povuku, podigne embargo na naoružavanje, te da se dijelu Bosne i Hercegovine, koji je bio pod kontrolom Bošnjaka i Hrvata, pruži podrška kroz zračne napade dok ne bi postala sposobna da se sama bori protiv srpskih snaga.

Pročitajte još

"Ameriko, ne ostavljaj Balkan Evropi!"

25.07.2020.

Memorijalni centar Srebrenica: Izvještaj o negiranju genocida zvanični dokument

25.07.2020.

"Ako su u Srebrenici ubijeni 'muslimani' onda su zločinci 'kršćani', a ne Srbi"

21.07.2020.

Vučić: Znate šta stvarno mislim o užasu koji se dogodio u Srebrenici

23.07.2020.

Odbrana: Pogoršava se Mladićevo mentalno stanje

25.07.2020.

"Ali, cijena ovakve američke podrške bila je visoka", piše dalje list, ističući kako bi u ovom slučaju bh. snage trebale pristati na neke druge ustupke, uključujući i predavanje teritorijalnog integriteta za kojeg su se borili.

Prema prvom aneksu na ovu strategiju naslovljenom 'Plan igre za diplomatski proboj u 1995.', prvi korak je navodno trebao biti otvoren razgovor sa probosanskim snagama kako bi ih se nagovorilo da u razdoblju nakon Srebrenice "moraju razmišljati realistično o obliku dogovora".

Prijedlog je sugerirao da bi Federacija BiH mogla prihvatiti manje od pola teritorije, dok bi SAD pokušao da prisili probosanske snage na pristanak da Srbi održe referendum o otcjepljenju nakon 2-3 godine. Ukoliko nagovor srpske populacije na to da je njihova najbolja budućnost u reintegraciji ne uspije, onda ne bi imalo smisla blokirati “mirni razlaz” prema čehoslovačkom modelu, piše list prenoseći dijelove strategije.

Ovakav prijedlog je navodno alarmirao neke članove američke administracije, uključujući Madeleine Albright koja je upozorila da se radi o “veoma skliskom terenu".

"Srbi su već uzeli velik dio teritorije kroz etničko čišćenje, a mi bismo održali 'demokratski' referendum kako bi potvrdili tu agresiju?”, istakla je Albright.

Alexander Vershbow, koji je tada djelovao kao viši direktor za Evropu u Nacionalnom vijeću sigurnosti (NSC), a koji je pomagao u kreiranju strategije, kazao je kako je dokument u stvari bio kompromis između različitih američkih agencija.

"Bilo je dosta povlačenja u raznim pravcima, gdje je Pentagon možda bio najrealniji dok su State Department i NSC više naginjali za pravičnije rješenje, tražeći najbolji mogući dogovor za Bošnjake". pojasnio je Vershbow.

Tadašnji glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Mirza Hajrić, koji je postao i glavni savjetnik prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića, ističe kako je ogroman pritisak došao u najgorem mogućem trenutku.

"Suočavali smo se s tragedijom Srebrenice. Bio je to veliki moralni poraz za međunarodnu zajednicu i najtragičniji događaj u ratu, a u isto vrijeme Amerikanci pokušavaju da vas slome na nekim osnovnim stvarima. Zašto nagraditi nekog ko u julu 1995. planira i izvršava genocid", dodaje Hajrić, danas bh. ambasador u Australiji.

Prema njegovim riječima, Izetbegović je odlučno odbio prijedlog za bilo kakvim referendumom kod Srba. Vjeruje da je ovako hitan prijedlog iz Washingtona bio potaknut željom Clintonove administracije da skinu s TV ekrana problem rata u BiH pred početak izborne kampanje u SAD-u 1996.

Britanski list još navodi kako je netom nakon pada Srebrenice, tadašnji predsjednik Francuske, Jacques Chirac, pokušao da ujedini zapadne lidere da podrže ponovno preuzimanje Srebrenice silom, poredeći situaciju sa ratom protiv nacista.

"Francuska je spremna da uloži sve snage u napor da se situacija u Srebrenici vrati na staro – ili nećemo uraditi ništa. Ali ako ne uradimo ništa, onda je to upravo situacija koju smo imali 1939., i Francuska će se povući”, Chirac je navodno poručio Clintonu 13. jula, a njegov poziv je odbačen kao "teatralan".

U isto vrijeme, Clinton se žalio na snage Armije RBiH koje su se povukle, a nisu pokušale da se suprostave Srbima, navodi se u članku.

"U Srebrenici je bilo blizu 3.000 bosanskih vojnika ali oni... povukli su se bez borbe. Razgovarat ću sa svojim vojnim savjetnicima, ali oni su jako skeptični oko dovođenja pojačanja helikopterima, posebno ako se bh. snage neće boriti. Ne možemo braniti demokratske vrijednosti apstraktno", dodao je, prenosi Guradian.

Izvor: 
BNN.BA/N1