U Sarajevu naučni skup 'Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci'

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"

U Sarajevu naučni skup 'Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci'

23.06.2018 - 14:21
BiH

Savremeno bosanskohercegovačko iskustvo politike i promišljanja u kontekstu jačanja atributa države Bosne i Hercegovine, te razobličavanje mitova i pokušaja falsifikata koji se vežu za te procese u fokusu su osmog po redu naučnog skupa "Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci", koji se održava danas u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) "Preporod".

Naučni skup, preporod

Sudionici skupa, eminentni naučni i kulturni djelatnici, istaknuti predstavnici akademske zajednice i ličnosti iz javne sfere, analizirat će aktuelne političke i druge procese u sklopu tri panela pod nazivima - "Antibosanstvo u nacionalnim ideologijama i programima", "Bosna, bosanstvo i bošnjaštvo u arhipelagu fašizma, nacionalizma, komunizma i islamizma" te "Mitovi i falsifikati o Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu".

Predsjednik BZK "Preporod" Senadin Lavić istaknuo je neophodnost naučnog sagledavanja i davanja odgovora na brojne izazove s kojima se susreću protagonisti i zagovornici procesa koji su u funkciji jačanja BiH kao nesporne političke, pravne i kulturne činjenice, te svega onoga što čini novi kvalitet na tom planu.

- Na  ovom skupu okupljamo eminentne mislioce BiH i šire, koji pokušavaju elaborirati najteže, najznačajnije i najproblematiočnije teme našeg doba, a to su teme izražene kroz promišljanje bosanstva, bošnjaštva, muslimanstva, odnosno spram toga antibosanstva, antibošnjaštva i antimuslimanstva i s treće strane razvoja raznih vrsta falsifikata i mitova o Bosni ili pokušaja krvotvorenja bosanske povijesti - kazao je Lavić u izjavi za medije, datoj uoči održavanja skupa.

Potcrtao je kako su pokušaji negacije Bosne, proces koji traje već nekoliko stoljeća, a koji, nažalost, u 20. stoljeću nije znastveno elaboriran, te da je suočavanje s antibosanskim projektima na znastvenoj razini danas aktuelno i neophodno i da će trajati sve do momenta svestranog sagledavanja svih relevantnih procesa i znansvenog i umnog zaustavljanja antibosanskih koncepata.

Lavić u tom kontekstu napominje kako je ideja bosanstva, nažalost, već dugo vremena gurnuta na margine interesovanja, te  da su nametnuti neki drugi izvanbosanski/nacijski projekti iz Beograda i Zagreba, ili nešto šire, tako da tek predstoji konstruiranje i osmišljavanje na bitan način ideje bosanstva kao ideje budućnosti BiH.

U osvrtu na izvornu temu skupa, Predsjednik BZK Preporod napominje kako je jasno da bošnjački narod treba mnogo više energije uložiti u razvoj države Bosne i Hercegovine, a ne nekih spornih i sumnjivih projekata, koji se posljednjih 20-tak godina nameću.

Docent na Fakultetu političkih nauka UNSA Elvis Fejzić, koji na skupu govori o savremenom bh. iskustvu politike, ocijenio je kako se radi o procesu koji nije povoljan za BiH i Bošnjake, te da neke savremene prijetnje, kao i one iz prošlosti, unose neku vrstu neizvjesnosti.

Radi se o, kako je kazao, o politikama neokolonijalizma i savremenog fundamentalizma koji ima primjese vjerske i ekonomske prirode, a imajući u vidu u određenoj mjeri negativan utjecaj međunarodne zajednice na političke procese u državi, te uključujući politički i ekonomski neokolonijalizam koji se manifestira putem politike pretjeranog zaduživanja, propraćenom strukturalnim prilagođavanjem i procesom privatizacije perspektivnih preduzeća.

Vanredni profesor sociologije na Univerzitetu u Tuzli dr. Zlatan Delić ukazao je na aktuelne turbulentne geostrateške promjene na globalnom planu i proces tranzicije društava i država kao što je BiH, navodeći da u tom pogledu postoje identitarni problemi, što je propraćeno u znanosti nedopustivim reduciranjem broja opticajnih kategorija unutar koji se kontektualizira bh. društvo i država.

To se, kako navodi, danas, uglavnom, odvija na način da se govori o Evropskoj uniji, s jedne strane, te padu povjerenja u ekonomske/finansijske institucije, a s treće strane da se govori o BiH kao neuspješnoj državi i s četvrte strane da su 'na sceni' ponovno antibosanske politike reprezentacije, ili predstavljanja građana, uključujući nastojanja da samo određene političke opcije ili političke stranke sebe žele predstaviti kao legitimne predstavnike određenih naroda.

- Još veća opasnost jeste da se uime takvih predratnih politika predstavljanja ili reprezentacije građana eksplicitno odbija da se bh. Hrvati i bh. Srbi nazivaju bh. Hrvatima, odnosno bh. Srbima, što onda rezultira višedecenijskom, sistematskom i kontinuiranom promocijom antibosanskih politika identiteta - zaključio je dr. Delić, koji će su sklopu skupa govoriti o pokušaju ponovne procjene koncepta socijalnog kapitala, nastalog u britanskoj sociologiji prije nekoliko decenija i koji se nekritički prenio u zemlje tzv. 'trećeg svijeta'.             

Na osmom po redu naučnom skupu o bh. državi i Bošnjacima sudjeluje veliki broj izlagača iz različitih naučnih oblasti, a sadržaj njihovih referata bit će objavljen u Preporodovom Godišnjaku.

Izvor: 
Fena