Zbog stanja u BiH, dijete može ostvariti tek 58% svog potencijala

Istraživanje

Zbog stanja u BiH, dijete može ostvariti tek 58% svog potencijala

21.09.2020 - 09:34
BiH

Mladi ljudi u regiji Zapadnog Balkana imaju manje mogućnosti da izrastu u produktivne odrasle osobe kao što to imaju mladi u drugim razvijenim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike zbog nedovoljnog ulaganja u zdravstvo i obrazovanje tijekom djetinjstva i tinejdžerskih godina, proizlazi iz najnovijeg Indeksa ljudskog kapitala (HCI) koji je objavila Svjetska banka.

Izuzetak su Slovenija i Hrvatska, ujedno i članice Evropske unije pri čemu se Slovenija nalazi među 15 najboljih zemalja svijeta i u društvu je sa Švicarskom, Francuskom, Danskom ili Australijom, dok je Hrvatska u skupini sa Sjedinjenim Američkim Državama, Latvijom, Litvanijom ili Italijom i Španjolskom.

Svjetska banka stoga upozorava da nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti, kad govorimo o ljudima iz zemljama Zapadnog Balkana, tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan živo

Produktivnost niža od evropskog prosjeka

Osoba rođena u Sloveniji tako će ostvariti 77 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo iskoristiti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje i više je od prosjeka regije Evrope i Centralne Azije u koju je Svjetska banka svrstava, a koji iznosi 68 posto, te više od prosjeka zemalja visokih primanja. Hrvatska je sa 71 posto produktivnog potencijala također iznad spomenutih prosjeka.

Što se tiče Srbije, mlada osoba rođena u toj zemlji će ostvariti 77 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo iskoristiti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje i niže je od prosjeka regije Evrope i Centralne Azije.

Usporedbe radi, u Hrvatskoj i Sloveniji stopa vjerovatnost preživljavanja djece do pet godina, što je jedan od kriterija koji su uzeti u analizi, iznosi 100 posto dok je u Srbiji 99 posto. U Sloveniji će 93 posto 15-godišnjaka doživjeti 60. rođendan, u Hrvatskoj 92 posto, a u Srbiji 89 posto 15-godišnjaka.

Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. Dijete rođeno u Sloveniji će do 18 godine završiti 13,6 godina školovanja, a ako se mjeri što se stvarno naučilo, odnosno prilagođenost godina školovanja učenju, to će biti 11,4 godine. U Hrvatskoj će mladi do 18. godine završiti 13,4 godine školovanja, a ako se mjeri ono što je stvarno naučilo to će biti 11,4 godine školovanja.

U Srbiji će osoba do 18 godine završiti 13,3 godine obrazovanja, a ako se mjeri ono što je stvarno naučilo samo 9,8 godina.

Još jedan od kriterija koje je uzela Svjetska banka je zakržljalost, odnosno zaostajanje djece u razvoju. Za Sloveniju i Hrvatsku nisu objavljeni podaci, dok se za Srbiju navodi da je šest posto djece zaostalo u razvoju i da im prijete kognitivna i fizička ograničenja koja mogu trajati cijeli život. Na skali gdje 600 predstavlja maksimalni uspjeh u školi, a 300 minimalni, Slovenija ima 521 bod, Hrvatska 488 i Srbija 457 bodova.

Poslije Srbije, najbolje ocijenjene zemlje su Crna Gora i Albanija gdje mlada osoba, prema procjeni Svjetske banke, ostvariti 63 posto produktivnog potencijala.

Mladi u Albaniji će do 18 godine završiti 12,9 godina školovanja, ali samo devet godina ako se mjeri stvarno znanje, a u Crnoj Gori 12,8 godina, odnosno 8,9 godina ako se mjeri stvarno naučeno. Svjetska banka navodi da je 11 posto djece u Albaniji zakržljalo i da im prijete kognitivna i fizička ograničenja koja mogu trajati cijeli život, a u Crnoj Gori devet posto.

Vjerovatnost preživljavanja do pete godine u Crnoj Gori je 100 posto, a u Albaniji 99 posto, dok je u Crnoj Gori vjerovatnost da će 15-godišnjak doživjeti 60. godinu 91 posto, a u Albaniji 93 posto. Albanija, uz Azerbejdžan i Rusiju, spada među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu, a kad se govori samo o obrazovanju, zemlje koje su ostvarile poboljšanja spadaju Albanija, Crna Gora i Moldavija, navodi Svjetska banka koja je Albaniji posvetila i posebno saopćenje.

“Ova poboljšanja povezana su s intenzivnim reformskim naporima tokom posljednjeg desetljeća u Albaniji koji uključuju poboljšane politike zapošljavanja i naknade učiteljima, poboljšani kurikulum usredotočen na kompetencije, povećani pristup svim razinama obrazovanja i snažniji fokus na inkluzivno obrazovanje usmjeravanjem na najugroženije učenike”, saopćila je Maryam Salim, voditeljica Svjetske banke za Albaniju.

Dijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini, kad odraste ostvarit će samo 58 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi Svjetska banka koja je ovoj zemlji na temu Indeksa ljudskog kapitala posvetila i zasebno saopćenje.

Taj je postotak niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.

“Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život”, naveo je Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

“Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend”, dodao je Salinas.

Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj Svjetske banke pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvaliteta učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja.

Stopa vjerovatnosti preživljavanja djece do pete godine u BiH je 99 posto, a stopa vjerovatnosti da će 15-godišnjak doživjeti 60. godinu iznosi 91 posto. Svjetska banka navodi da devet posto djece u Bosni i Hercegovini zaostaje u razvoju.

“Međutim, da bi se ishodi učenja poboljšali, prioritet bi trebala biti povećana potrošnja na obrazovanje, posebno u programima i politikama koje doprinose poboljšanju kvalitete i pravednosti obrazovanja. S obzirom na duboke učinke tekuće pandemije COVID-19, potrebni su politički odgovori kako bi se gubitak u nastavi sveo na najmanju moguću mjeru i osigurao kontinuitet učenja za sve studente što je moguće ravnomjernije”, dodala je Salim.

Izvor: 
BNN.BA/RSE