Mrkva kao prirodni suncobran

Namirnica od neizmjerne vrijednosti

Mrkva kao prirodni suncobran

13.06.2015 - 22:16
Ishrana

Vrijeme izlaganja kože suncu nam je nadomak. Unatoč blagodatima koje sunce pruža poput poticanja sinteze vitamina D valja imati na umu da je sunce odnosno UV zračenje koje ono emitira jedan od najvećih neprijatelja kože. Pretjerano izlaganje kože suncu potiče stvaranje štetnih slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože.

Snažno antioksidativno djelovanje

Slobodni radikali vidljivo oštećuju tkivo kože što se manifestira pojavom bora, tamnih mrlja i opeklina od sunca. No, ono što je više zabrinjavajuće jesu unutarnja oštećenja koja povisuju rizik od karcinoma kože. Novija istraživanja ukazuju da određeni nutrijenti mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja ili čak i pomoć u oporavku već oštećene kože te tako utjecati i na smanjenje rizika od razvoja karcinoma kože. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje beta-karotena te antioksidativnih nutrijenata: vitamina A, C, E, selena i cinka. 

U novije vrijeme hit među sastojcima koji štite od štetnog djelovanja sunca je astaksantin, jedinstveni karotenoidni pigment s iznimnom antioksidativnom aktivnošću. Pomno odabrana prehrana bogata zaštitnim tvarima može uvelike pomoći u pripremi kože za izlaganje suncu, no pravovaljano uzimanje tih nutrijenata putem dodatka prehrani multiplicira povoljno djelovanje te čak pomaže umanjiti pojavu alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten.

Proljetno-ljetni jelovnik

Hrana bogata antioksidansima, vitaminima A, C i E, selenom i fitokemikalijama, pomaže u popravku oštećenih stanica kože. Najbolji izvori tih nutrijenata su svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i zeleni čaj. Narančasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji potiču pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidativno djelovanje. Stoga je tijekom ljeta uputno uživati u marelicama, breskvama, dinjama, lubenicama, mrkvi i ostalom raznobojnom voću i povrću. Znakovito je i to što ovi plodovi sazrijevaju upravo ljeti, međuigra čovjeka i prirode određena je i uređena stoljećima.

Hrana koja sadrži nukleinske kiseline pomaže u energetskoj obnovi stanice, a namirnice najbogatije ovim supstancama uključuju tunu, losos, bakalar, školjkaše, jetru, perad, mahunarke i grahorice. Konzumacija masne ribe preporučljiva je i zbog sadržaja nezasićenih masti i vitamina E koji pomažu u zaštiti od štetnog zračenja. Kvalitetno maslinovo ulje može zaštititi kožu iznutra i izvana. Naime, ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži vitamin E i brojne fitokemikalije sa snažnim antioksidativnim učinkom. Na kraju, ali ne najmanje važno, koža mora biti adekvatno hidrirana jer se tada lakše bori protiv oštećenja. Stoga ne smijemo zanemarivati dnevni unos tekućine sunčanih ljetnih dana.

Koji dodatak prehrani odabrati?

Dodaci prehrani iznimno su korisna pomoć za pripremu kože za sunčevo zračenje i zaštitu od štetnih utjecaja. Naime, mnoge tvari porijeklom iz hrane je teško unijeti u količinama koje imaju zaštitni učinak. Jedan od najčešće korištenih dodataka u svrhu pripreme kože za sunce je beta-karoten. Ovaj nutrijent naziva se i 'prirodni suncobran' jer se vjeruje da štiti kožu od opasnog ultraljubičastog zračenja smanjujući aktivnost slobodnih radikala koji nastaju emisijom UV zraka. Zbog toga je beta-karoten čest sastojak formulacija za pripremu kože ze izlaganje suncu. Povoljan učinak uzimanja beta-karotena u obliku pripravka potvrđuje studija objavljena 2000. godine u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition. Autori studije su pokazali da beta-karoten kod ljudi djeluje zaštitno protiv oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu. Kako bi se polučilo zaštitno djelovanje potrebno je uzimati beta – karoten najmanje 10 tjedana.

Beta-karoten sigurno zaslužuje uvaženo mjesto među dodacima prehrani za izlaganje suncu no, saznanja novijeg datuma pokazuju da astaksantin - crveni pigment koji daje boju lososu i većini ljuskara posjeduje znatno snažnije djelovanje od beta –karotena. Snažno antioksidativno djelovanje astaksantina je dokazana brojnim studijama te je ključno za njegov zaštitni učinak od UV fotooksidacije. To potvrđuje i studija objavljenja 2014. godine u časopisu Experimental Dermatology koja je pokazala da astaksantin štiti stanice kože od upale uzrokovane UV zrakama. Poput beta-karotena i astaksantin je poželjno uzimati od 4 do 12 tjedana prije izlaganja suncu, no s obzirom da je astaksantin potentniji od beta-karoten, ima kraće razdoblje stvaranja učinka.

Sinergija je ključ zaštite

Danas znamo da blagotvorne tvari valja uzimati u kombinaciji, a ne pojedinačno jer djeluju u sinergiji međusobno se nadopunjujući i jačajući djelovanje. Osim potrebne ravnoteže primjerice među antioksidansima, ključ učinkovite zaštite kože je i u prisutnosti ostalih nutrijenata, konkretno vitamina i minerala s antioksidativnim djelovanjem poput vitamina A, C E i selena. Zato su pripravci koji pružaju formulacije s raznovrsnim karotenoidima i vitaminima i mineralima odličan izbor za zaštitu kože od sunčevog zračenja.

Izvor: 
zdravakrava.ba
Tagovi: